Svako rođenje je veliko slavlje, a kamoli rođenje Sina Božijeg!

  • Home
  • BLOG
  • Svako rođenje je veliko slavlje, a kamoli rođenje Sina Božijeg!

Sveradosni pozdrav Mir Božji – Hristos se rodi! zapravo opisuje suštinu ovog najradosnijeg hrišćanskog praznika, praznika rođenja Isusa Hrista. Mir u duši, kao posledica višenedeljnog posta i svesrdne molitve; mir sa drugima, jer se na ovaj praznik mirite sa onima sa kojima ste razmenili gorke reči; mir sa porodicom, jer se nedeljama pre Božića tradicionalno vezuju prvo deca, pa majke, pa očevi, a uz darove ljubavi i radosti oslobađaju; i na kraju, mir s Bogom, kao preduslov za ovozemaljski i predujam za onozemaljski život.

Za Božić se vraćaju i pozajmljene stvari, radi ono u čemu prethodne godine niste bili dobri da bi u narednoj bili bolji, donosi se Badnjak, i naravno priprema svečana trpeza. Obavezni su česnica, pečenica i vino.

Česnicu mesi ženska glava kuće, najstarija ukućanka i to pred zoru. U testo stavlja novčić koji donosi blagostanje, sreću, zdravlje i bogatstvo, a predstavlja dar novorođenom Isusu Hristu. U nekim krajevima česnica je beskvasna pogača ili proja. U testo se može ubaciti i zrno pšenice za napredak, grančica drena za zdravlja ili iverak od Badnjaka za opšte blagostanje. Ona se lomi rukama, a nikako ne seče. U Vojvodini, najčešće, česnica je suva slatka pita sa orasima, suvim voćem i medom, a može biti i prelivena, slična baklavi.

Pečenicu muški članovi porodice donose u kuću dan uoči Božića, za Badnje veče, desnom nogom prekoračujući prag uz blagosiljanje, a domaćica ih posipaju zobom i odgovara sa: „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica”. Najčešće je to prase ili jagnje na ražnju, a nikako ne sme biti piletina. Naravno, ovo je insert jednog običaja iz bogate božićne tradicije, dok u drugim krajevima običaji izgledaju drugačije. Ta raznolikost ponekad zbunjuje, ali zapravo oslikava individualnost u doživljaju vere i načina njenog praktikovanja.

Vino na božićnoj trpezi je po pravilu crveno. Sastavni je deo mnogobrojnih zdravica prepunih lepih želja i proricanja budućih poduhvata i blagostanja. Zdravice prizivaju sreću, zdravlje, uspehe, pune kuće, obore i ambare, a rasteruju bolesti, zle duhove, nemaštinu i nesreću. U izvođenju iskusnih pripovedača, moćna zdravica tera suze na oči i ganja žmarce duž kičme.

Na internetu možete naći brojne božićne običaje koji mogu ličiti na paganske. Možete naći uputstva za gatanje u plećku od pečenice ili zalivanje useva i cveća vodom kojom se pere sud u kome se mesila česnica za bogate useve i prinose. Ipak, nekako se najsigurnijim čine oni običaji kojima su nas učile naše bake, majčice i staramajke. Oni su, ma koliko se razlikovali od onih iz drugih kuća, ipak vaši i vaše porodice i oni se ne smeju zaboraviti.

Zato, podsetite se svog detinjstva, osetite miris bakine česnice u ranu zoru, prizovite ukus pečenja koje daje snagu i polet, oslušnite pucketanje vatre i škripanje snega pod nogama dok gori Badnjak ili pitajte svoje bližnje za njihova sećanja. Onda, napravite izbor najsvečanijih i najuzvišenijih običaja i negujte njih sada i uvek. Učinite neraskidivim veze u svojoj porodici, opraštajte, blagosiljajte, darujte, stremite lepom, volite, budite u miru sa sobom i Bogom.

Mir Božiji, Hristos se rodi!

Tags: