Autohtona sorta – jer raste gde i mi

  • Home
  • BLOG
  • Autohtona sorta – jer raste gde i mi

Sigurno ste se više puta zapitali otkud vi baš ovde. Ali, da li ste se ikada zapitali otkud baš ove autohtone sorte grožđa u vašoj čaši ovde? Odgovor je svevremenski – Čudni su putevi gospodnji. Nauka u pomoć poziva stara dokumenta u kojima piše da je izvesni B. M. prvi u selu imao vinograd Kadarke; ili krize i ratove koji izazivaju seobe ljudi koji su sa sobom donosili razne stvari, pa i grožđe Belog grašca, Crvene dinke ili Crne tamjanike, na primer. Neki, u odsustvu dokazivog odgovora, kažu da je vetar taj koji je doneo Crni grašac, Skadarku ili Kadarku, Balentu ili Valenku, a neki kažu da su se na volšeban način pojavile i Crna zelenika ili Seduša, i Crni i Crveni plavetni drenak, ali i Čađavica i Radovinka.

Ima i raznih priča poput ove. Bio jednom jedan čovek koji je otišao na daleki put i nije ga bilo dvadeset godina i kad se vratio niko ga nije prepoznao. Ali to nije bitno, već je bitno da je sa sobom doneo neko nikad pre probano grožđe koje se svima toliko dopalo, pa su seme odmah zasadili i, gle čuda, ono se primilo na ovdašnje tlo i džikljalo kao ludo. Od tog grožđa se pravilo najbolje vino koje su svi voleli, ali su ga majke krile od svojih sinova, jer se verovalo da će onaj ko se od njega napije otići na dugačko putovanje kao i onaj što je doneo grožđe, pa ga niko nije prepoznao.

Nažalost, neke od ovih sorti što su oduvek ovde bile, su zauvek izgubljene, a neke se još uvek gaje u našim vinogradima i one su ono za čim se žudi. Na vinskom tržištu, kao i na ostalim, traže se novi ukusi, traga se za novim, neobičnim, karakterističnim i specifičnim. Autohtono je upravo to. Uz dobar plasman, mnogo truda i znoja, i malo sreće, uspeh ne može izostati.

Šta je Olimpijada Grcima, to je filoksera vinoljupcima

U vinskom svetu vreme se računa pre i posle filoksere. Pa, je tako pre nje, ovde kod nas, a to kod nas je, ako gledate široko, basen Crnog mora, ili ako malo suzite, Balcanica koja obuhvata pored Srbije i Rumuniju, Bugarsku, Grčku i Albaniju, ili ako još više suzite, Fruškogorsko vinogorje, bilo tridesetak zabeleženih sorti, uključujući i Čavčicu ili Čavku, Ovčiji repak i Peršun grožđe.

Posle nje, ne ponovila se, u periodu između dva svetska rata, ne ponovili se ni oni, Frušku goru zaposedaju Žakez (Francuz), Othelo, Delavare, Noa, Sasaroš i drugi. Posle II svetskog rata, kao i u ostalim segmentima života, sve se menja, pa i sorte grožđa i način uzgajanja. Zapadna Evropa, ulazi i u naše vinograde i donosi nam Italijanski i Rajnski rizling, Traminac, Beli i Crni burgundac, Sovinjon, Semijon, Šardone i druge. Hvala Bogu, pa su se neki stručni ljudi dozvali pameti i stvarali i nove sorte kao što su Župljanka, Sila, Petra, Morava ili Panonija.

Dakle, na ovom našem vinogorju ima svega. Neke sorte se uzgajaju na desetinama hektara, neke na okućnicama, neke na plantažama. Neke imaju više obožavatelja, neke manje. Ali, ako ste zaljubljenik-istraživač vina, turistički vodič vinskih puteva, preduzetnik-vinogradar ili samo šetač, svratite u Sremske Karlovce i u Ampelografskoj kolekciji nađite svoju omiljenu autohtonu ili staru odomaćenu sortu. One će vas uvesti u svet koji niste poznavali i koji ćete zavoleti pre nego što toga i postanete svesni, jer ste genetski i geografski predodređeni za njega. Verujte mi.

Ovo morate znati

  • Postoji teorija o ekološko-geografskom poreklu sorti (Negrulj, 1956), po kojoj, na osnovu sličnih osobina, postoje tri grupe: Occidentalis (Zapadnoevropska grupa); Pontica (sorte basena Crnog mora) i Orientalis (grupa istočnih sorti).
  • Ovo su sorte koje su bile zastupljene na Fruškoj gori, a koje je zabeležio arhimandrit manastira Rakovac Prokopije Bolić, 1816. godine: Čavčica ili Čavka, Crni grašac, Skadarka ili Kadarka, Balenta ili Valenka, Crno grozđe, Druga Volujarka, Crna zelenika (Seduša), Tamjanika crna, Crni drenak, Čađavica, Plavetan drenak, Crvena dinka, Crveni drenak, Crvenkasto beli drenak, Radovinka, Mirkovača, Skadarka bela, Bela dinka, Beli Grašac, Pravo ili čisto belo grozđe, Ovčiji repak, Bela Volujarka, Tamjanika, Peršun grozđe, Slankamenka ili Mađaruša, Smederevka, Belo krupno grozđe, Bela ranka, Druge struke bela ranka, Mirisavka, Mirisavica, ili druge struke Mirisavka, Beli drenak, Beli krupni drenak i druge.
Tags: